1.2.5.1. Sustav prometa
a) Analiza i ocjena stanja prometnog sustava
Postojeće funkcioniranje prometnog sustava općine Kostrena zasniva se na korištenju malog dijela jadranske magistrale (državne ceste D-8) za vođenje tranzitnog prometa, te isto paralelno položene druge dvije longitudinalne prometnice, od kojih južna ide uz priobalje poluotoka te svoju funkciju postiže u ljetnim mjesecima kao prilazna prometna veza rekreacijskim i kupališnim zonama, dok je sjeverna prometnica položena kroz najstarija naselja Kostrene i služi lokalnom prometu tih naselja. Jedine novije intervencije u funkcioniranju prometnog sustava su nastale kada se preselila rafinerija nafte na Urinj, napustio dio prometnice tzv. stare "jadranske magistrale" i izgradila nova dionica iste prometnice ( na višim kotama), te kada su se izgradile prometnice u novom naselju Paveki.
Prometna rješenja prometa u mirovanju - parkirne površine izvedena su samo na pojedinim lokacijama i to:
- kod zgrade općine Kostrena
- kod restorana Kostrenka
- kod Kluba pomoraca poduzeća "Croatia-line"
- u sportskoj lučici u Žurkovu te kod motela Sv.Lucija
Uz ove veće parkirne površine postoji više neorganiziranih parkirnih površina koje se koriste naročito ljeti za vrijeme kupališne sezone. Organizirane parkirne površine koriste se dosta neracionalno zbog neredovitog održavanja prometne signalizacije. Kako je dionica priobalne prometnice rekonstruirana ( potez od raskrižja s državnom cestom D-8 do uvale Svežanj ), a druga dionica je u fazi rekonstrukcije, situacija je na tom dijelu znatno kvalitetnije rješena vezano uz parkirne površine.
Cestovni promet
Geoprometni položaj općine Kostrena. Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske i novim političko-teritorijalnim ustrojstvom formira se i općina Kostrena kao samostalna jedinica lokalne samouprave. Novooformljena općina na poluotoku Kostrena u nasljedstvo je primila i sve one probleme koji se godinama nisu rješavali. Naročito su izraženi prostorni problemi koji su se refelektirali na nekontrolirani razvoj stambenih naselja s jedne strane te preseljenje i lociranje ekološki nepoželjne industrije s druge strane. Nedovoljna pokrivenost prostora odgovarajućom prostornom dokumentacijom rezultirala je da uz naprijed navedene prostorne razloge dođe i do zaostajanja u razvoju komunalne infrastrukture. Dugogodišnje nerješavnje komunalne infrastrukture naročito se ogleda u prometu, prometnim rješenjima i cijelokupnoj prometnoj infrastrukturi na kojoj bi se ista mogla temeljiti.
Od dana formiranja općine kao jedinice lokalne samouprave na tom planu napravljeno je puno. Izrađena je izvedbena dokumentacija za rekonstrukciju obalne prometnice s pripadajućim priključcima (od toga je dio već realiziran) kao i projekt rekonstrukcije prometnice od raskrižja Glavani do Sv.Barbare.
Funkcionalna klasifikacija cestovne mreže. Postojeća prometna infrastruktura u općini Kostrena je takva da je osnovna centralna prometnica (dio jadranske magistrale) koja prolazi po sredini kostrenskog poluotoka i povezuje centralne zone Rijeke i dalje Sloveniju i Italiju na sjevero-zapadu te područje Bakarskog zaljeva dalje prema jugo-istoku sa područjima Like i Dalmacije. Ta osnovna prometnica je kategorizirana kao državna cesta D-8. Uz ovu glavnu prometnicu postoje još dvije longitudinalne prometnice koje su kategorizirane kao lokalne prometnice i povezuju cijeli niz stambenih i pristupnih prometnica sa sjeverne i južne strane glavne prometne arterije D-8. Južna obalna prometnica rekonstruirana je na većem dijelu svoje dužine tako da u potpunosti zadovoljava prometne zahtjeve koji se pred nju postavljaju. Gornja - sjeverna prometnica koja se od državne ceste D-8 odvaja na Vrhu Martinšćice
Analiza kapaciteta cestovne mreže i karakteristike postojećih prometnica. Kako je već u predhodnim tekstovima rečeno osnovna i glavna prometnica kroz Kostrenu je državna cesta D-8 i ona uglavnom služi tranzitnom prometu a ostale dvije lokalne prometnice za distribuciju prometa po samom prostoru općine Kostrena. Radi čim točnije prometne analize izvršeno je brojanje na ključnim raskrižjima tj. na onim raskrižjima koja su najopterećenija u toku 16 dnevnih sati i to u sezoni i van sezone. 1994. godine provedeno je kompletno brojanje svih pravaca na četiri ključna raskrižja u općini za potrebe izrade projekta "Prometna regulacija Kostrene s prometnim rješenjima i rekonstrukcijama". Ista raskrižja kontrolno su brojana i 1997. godine da se dobiju podaci o povećanju volumena prometa. Podatci su pokazali povećanje prometa ( obzirom na baznu 1994. godinu ) na državnoj prometnici D-8 za 50 %, a na lokalnim prometnicama do 30 %. Na osnovu ovakve prometne analize i prometnih brojanja dani su grafički pokazatelji prometnih volumena na ključnim raskrižjima na magistralnoj prometnici (D-8) sa spojnim prometnicama. Iz tih pokazatelja vidi se da se najveći volumen prometnih tokova odvija prema gradu Rijeci a u smjeru Crikvenice daleko manje. Malo veće prometno optrećenje iz smjera Bakra / Crikvenice ima raskrižje u Pavekima zbog opskrbe Termoelektrane u Urinju-opterećenje teretnim tokovima. Sve te analize prikazane su na grafičkim prilozima ( slika 1 do 3 ).
Stupanj motorizacije na području Kostrene. Podatke o stupnju motorizacije za samu općinu Kostrena nije bilo moguće dobiti budući Policijska uprava Rijeka nema sređene podatke prema novom ustrojstvu lokalne samouprave, pa točan stupanj motorizacije na području općine Kostrena nije utvrđen. Dobiveni su podaci za prostor bivše općine Rijeka i za područje cijele Primorsko-goranske županije. Na osnovu dobivenih podataka za 1995., 1996. i 1997. godinu napravljena je analiza. Posebno su analizirana osobna vozila, a ostala prijevozna sredstva pod jednu kategoriju. Na osnovu ove analize dobiveni su podaci iz kojih je vidljivo da iz godine u godinu stupanj motorizacije za osobne automobile i ostala vozila (autobusi, teretna vozila, traktori i motori) ima stalni trend porsta na cijelom području bivše općine Rijeka i na ukupnom teritoriju Županije. Tako je za bivšu općinu Rijeka za osobne automobile stupanj motorizacije od 3.73 stanovnika / vozilo u 1995. godini porastao na 3.27 stanovnika / vozilo u 1997. godini, dok je za ostale kategorije vozila stupanj motorizacije od 4.27 stanovnika / vozilo u 1995. godini porastao na 3.75 stanovnika / vozilo u 1997. godini. Na nivou Županije osobni automobili su od 3.60 stanovnika / vozilo u 1995. godini porasli na 3.17 stanovnika / vozilo u 1998. godini. Ostale kategorije vozila su od 4.24 stanovnika / vozilo u 1995. godini porasle na 3.75 stanovnika / vozilo u 1997. godini. Na osnovu naprijed iznijetog možemo zaključiti da se stupanj motorizacije za općinu Kostrena kreće u okvirima podataka dobivenih za područje bivše općine Rijeka i kao takvog ga možemo prihvati.
Sigurnost prometa. Analizirajući prometne nezgode evidentirane u Policijskoj upravi Rijeka - Odsjek za sigurnost prometa približno je dobiven uvid u stanje sigurnosti prometa na području općine Kostrena. Kako se u Prometnoj policiji evidentiraju samo one prometne nezgode prilikom kojih je policija bila na uviđaju u njihovoj evidenciji nađeni su samo podaci o nezgodama na jadranskoj magistrali dok za ostale prometnice nema podataka. To dokazuje da se na ostalim prometnicama ne događaju teže prometne nezgode ili ih uopće nema.
U prilogu ovog teksta date su posebne tablice u kojima su analizirane prometne nezgode za 1995. i 1996. godinu. Iz tih podataka vidljivo je da je broj prometnih nezgoda u porastu i to onih s težim posljedicama. U 1995. godini bilo je ukupno 95 prometnih nezgoda, od toga 4 teže, 10 srednje teških i 81 lakša nezgoda, sa 7 teže ozlijeđenih i 16 lakše ozlijeđenih osoba. U 1996. godini bilo je ukupno 98 prometnih nezgoda i to 10 težih, 12 srednje teških i 76 lakših nezgoda, ali u toj godini je 5 poginulih osoba, 6 je teže, a 12 lakše ozlijeđenih osoba. Prometne nezgode s težim poslijedicama i većom materijalnom štetom uglavnom se događaju na dijelu jadranske magistrale (državna cesta D-8). Uzroci prometnih nezgoda su prevelika brzina u 35% slučajeva, nedovoljno rastojanje između vozila 8%, alkoholizirani vozači 7%, te nepropisno preticanje i mimoilaženje u 6% slučajeva.
Javni putnički promet
Postojeća organizacija javnog gradskog prometa temelji se u tome da se danas kroz Kostrenu odvijaju one linije javnog gradskog prijevoza koje idu koridorom tz. "jadranske magistrale" kategorizirane danas kao državna cesta D-8 i tranzitiraju kroz Kostrenu ( Bakar i Kraljevica) dok je jedna završna linija do Šoića. Na dvijema priobalnoj lokalnoj prpmetnici sve do termoelektrane Urinj i sjeverne prometnice od raskrižja na D-8 kod Vrha Martinšćice do Sv.Barbare.
Mreža linija javnog gradskog prijevoza i raspored stajališta, pješačka dostupljivost. Kako je već u uvodnom djelu ovog teksta napomenuto Kostrena je vrlo siromašna s uslugama linija javnog prijevoza tako da je u budućnosti nužno ponuditi takva rješenje koja će şadašnjem i budućem stanovništvu pružiti kvalitetniju razinu usluga javnog prijevoza. Postojeća mreža javnog gradskog prometa vezana je uz jedinu liniju gradskog prijevoza koja ide iz Rijeke ( sa terminala na Delti ), nastavlja jadranskom magistralom - državnom prometnicom D-8 (djelomično) do raskrižja sa cestom prema Pavekima gdje dalje nastavlja starom cestom ( dionicom stare trase "jadranske magistrale") do kružnog toka u Urinju i dalje preko Sv.Barbare do okretišta u Šoićima. Na toj trasi postoje autobusna stajališta koja su tako raspređena da svojim položajem relativno dobro pokrivaju prostor uz koridor dionice jadranske magistrale (državna cesta D-8). U zadnje dvije godine napravljena su i nova autobusna ugibališta koja su na spomenutoj prometnici povećala protočnost i sigurnost prometa, a korigirane su i lokacije stajališta da bi se izohrone linije bolje preklapale i pokrivale nešto više prostora. Ovakva mreža linija JGP-a je neadekvatna jer su vrlo slabo pokrivene gornje zone Glavana, Sv. Lucije, Maračića, Doričića jer su pješačenja duža od 15 minuta zbog strmog terena i nedostatnih porečnih pješačkih putova. Ustrojstvom nove lokalne samouprave - formiranjem općine Kostrena pokrenuta je inicijativa kupovine vlastitih autobusa koja je i realizirana. Autobusi su u funkciji prijevoza školske djece od kuće do škole i obrnuto, a u vršnim periodima voze i do centra Rijeke. Iz svih ovih razloga nužno je u budućnosti ponuditi daleko kvalitetniju uslugu JGP-a u čiju svrhu se već krenulo s rekonstrukcijom obalne ( južne ) lokalne prometnice, a za rekonstrukciju gornje (sjeverne) prometnice pripremljena je tehnička dokumentacija
Željeznički promet
Instalirani kapaciteti pruga i kolodvora i mogućnosti širenja. Instalirani postojeći kapaciteti željezničkih postrojenja u općini Kostrena su pretežno koncentrirani u sklopu industrijske zone INA - Rafinerija nafte na Urinju, a postoji i manji ranžirni kolodvor na Ivanima koji je bio u funkciji transporta koksa iz koksare u Bakru, ali je zatvarnjem iste prestao s radom. Drugih željezničkih postrojenja na preostalom podučju općine nema, postojeći kapaciteti na području Ivana se ne šire, a oni koji su instalirani u sustavu industrijske zone INE na Urinju se rekonstruiraju i poboljšavaju radi usklađenja s novim tehnološkim potrebama i procesima proizvodnje.
Obveze iz projektne i planerske dokumentacije. Posebne obveze iz postojeće projektne i planerske dokumentacije postoje iz planova višeg reda, a naročito što je u Prometnoj studiji Rijeke, Opatije i Crikvenice ( izrađenoj za potrebe Zajedničkog prostornog plana triju općina ) bila predviđena brza gradska željeznica / BGŽ / na potezu Mošćenička Draga - Novi Vinodolski čija trasa prolazi cijelom dužinom Kostrenskog poluotoka. U sklopu navedene studije Građevinski institut, Odsjek prometa izradio je 1986. godine elaborat " Idejno rješenje ceste i gradske željeznice kroz Kostrenu" koji je ugrađen u još uvijek važeći Prostorni plan općine Rijeka ( Sl.nov. 27/86, 27/88, .) i kojim se čuva koridor planirane brze gradske željeznice što je uzrokovalo brojne zapreke u korištenju prostora i proteste stanovnika Kostrene. Kako se planirani broj stanovnika za područje triju općina ( predviđen ZPP-om ) nije ni približno realizirao, u prijedlogu Prostornog plana općine Kostrena ne predviđa se brza gradska željeznica jer za nju nema ekonomskog opravdanja, a došlo je i do značajnih prostornih i prometnih promjena na tom prostoru.
Također vrlo je važan prostorni dokument " Prostorni infrastrukturni plan dijela magistralne prometnice M-2 ( sada D-8) na potezu Orehovica - Vitoševo" (Sl.nov.27/89 i 26/90) koji je obradio koridor autoceste kroz "drašku dolinu" i spoj od čvora Draga kroz tunel ispod Solina na sadašnju trasu jadranske magistrale kroz Kostrenu, dakle koji rješava povezivanje kostrenskog prostora sa čvorom Draga preko kojeg se promet usmjerava u smjeru Zagreba ili Splita ( novom trasom Jadranske turističke ceste ). Prostorni dokument koji je trebao integrirati navedeni PIP je Provedbeni urbanistički plan naselja Vrh Martinšćice, Šodići, Žurkovo i obalnog pojasa uvale Žurkovo, koji je rađen u Zavodu za razvoj, prostorno planiranje i zaštitu čovjekova okoliša u Rijeci, ali od čijeg se dovršenja odustalo. PUP industrijske zone remontnog brodogradilišta "Viktor Lenac", dovršen kao Detaljni urbanistički plan industrijske i radne zone Martinšćica u Kostreni ( Sl. nov. ) uglavnom je definirao korištenje prostora u obuhvatu plana, te odnose i uticaje industrijske i radne zone na okolni prostor, ali nije dao rješenje novog ulaza u zonu brodogradilišta.
Od prometnih rješenja izrađenih za ovaj prostor u poslijednje vrijeme postoje glavni projekti za rekonstrukciju obalne (južne) prometnice i sjeverne prometnice ( radovi na rekonstrukciji obalne prometnice su skoro već završeni ). U sklopu tih projekata djelomično su rješene neke parkirne površine u bližoj kontaktnoj zoni obalne prometnice.
Postojeći prometni čvor na državnoj prometnici (D-8) namjenjen isključivo za ulaz teretnih kamiona u kompleks industrijske zone INE - Rafinerije nafte u Urinju također je obrađen u posebnim tehničkim elaboratima koji to raskrižje pretvaraju u čvor koji će integrirati i vršiti disperziju ostalih prometnih pravaca i osigurati određeni broj parkirnih površina u sklopu samog zahvata čvora.