REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA,
PROSTORNOG UREĐENJA I
GRADITELJSTVA
10 000 Zagreb, Ulica Republike Austrije 20
Tel: 01/37 82-444 Fax: 01/37 72-822
Klasa: 350-01/08-01/129
Urbroj: 531-01-08-1
Zagreb, 22. rujan 2008.
GRAD ZAGREB - n/r gradonačelnika
GRADOVI - n/r gradonačelnika - svima
OPĆINE - n/r načelnika - svima
GRAD ZAGREB - Gradski ured za prostorno uređenje,
zaštitu okoliša, izgradnju grada,
graditeljstvo, komunalne poslove i
promet
ŽUPANIJE upravni odjeli za prostorno uređenje i gradnju - svima
VELIKI GRADOVI I GRADOVI SJEDIŠTA ŽUPANIJA
upravni odjeli za prostorno uređenje i gradnju - svima
PREDMET: Planiranje i evidentiranje prometnih površina u službenim registrima te utvrđivanje njihova postojanja u postupcima izdavanja akata kojima se provode prostorni planovi, dopušta građenje i "legaliziraju" bespravne zgrade
U praćenju provedbe Zakona o prostornom urećenju i gradnji („Narodne novine“, br. 76/07) – u daljnjem tekstu: ZPUG, uočeno je da su se u prošlosti gradile i rekonstruirale (proširivale) ulice, nerazvrstane ceste, putovi, trgovi i druge prometne površine čije je planiranje, izgradnja, rekonstrukcija i održavanje u djelokrugu jedinica lokalne samouprave, a da nakon njihove izgradnje, odnosno rekonstrukcije nije došlo do evidentiranja promijenjenog stanja u službenim registrima – katastru i zemljišnoj knjizi. Stanje nastalo takvom praksom često ima za posljedicu da se u postupcima izdavanja akata kojima se provode prostorni planovi, dopušta građenje i „legaliziraju“ bespravne zgrade, temeljem podataka iz katastra ne može utvrditi da građevna čestica ima pristup na prometnu površinu, iako takav pristup u naravi postoji, a što je jedan od osnovnih uvjeta za mogućnost izdavanja akata za građenje, odnosno legalizaciju zgrada u spomenutim postupcima (lokacijskih dozvola, rješenja o utvrđivanju građevne čestice, rješenja o uvjetima građenja, potvrda glavnog projekata, građevinskih dozvola, rješenja o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja). Također, zbog toga u navedenim postupcima nije moguće odrediti niti lokacijske uvjete koji su povezani s prometnom površinom, odnosno koji o njoj ovise. Dakle, bez evidentiranja prometne površine u katastru, odnosno na drugi odgovarajući način nije moguće izdavanje spomenutih akata za građenje, odnosno „legalizaciju“ zgrada.
Osim toga, uočeno je da je izdavanje spomenutih akata za građenje, odnosno „legalizaciju“ zgrada otežano i zbog širina prometnih površina koje su u određenim prostornim planovima paušalno određene, tj. određene bez da se je vodilo računa o stanju u naravi i mogućnostima u prostoru, stvarnim mogućnostima i potrebama u planskom razdoblju i/ili bez da se je vodilo računa o činjenici da naselja, uglavnom, ne nastaju od jednom već da se razvijaju postupno. Uslijed toga, brojni su slučajevi u kojima u naravi postoje prometne površine koje svojom širinom prema pravilima struke zadovoljavaju potrebe zgrada kakve se namjeravaju graditi, odnosno „legalizirati“, ali spomenuti akti za građenje, odnosno „legalizaciju“ zgrada ne mogu se izdati jer u naravi prometna površina nema širinu određenu planom, a koju širinu u naravi po svemu sudeći u planskom razdoblju niti neće imati. Dakle, nepostojanje prometne površine planiranih značajki, uglavnom planirane širine, također ima za posljedicu nemogućnost izdavanja spomenutih akata za građenje, odnosno „legalizaciju“ zgrada.
Polazeći od činjenice da je prijavljivanje promjena stanja u prostoru i izrada elaborata temeljem kojih se novo stanje evidentira u službenim registrima oduvijek bila i danas je obveza osobe koja je promijenila stanje u prostoru, te da je prema Ustavu Republike Hrvatske i važećim zakonima planiranje, građenje, rekonstruiranje i održavanje ulica, nerazvrstanih cesta, putova, trgova i drugih prometnih površina u naselju u izvornom djelokrugu jedinica lokalne samouprave, opisane razloge nemogućnosti izdavanja spomenutih akata za građenje, odnosno „legalizaciju“ zgrada mogu na svom području otkloniti samo jedinice lokalne samouprave pa upućivanje građana i drugih za gradnju zainteresiranih osoba s tim u vezi na Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ili na druga tijela državne vlasti ne može riješiti opisane probleme niti umanjiti odgovornost jedinice lokalne samouprave za stanje na njezinom području.
1. U svrhu otklanjanja opisanih razloga potrebno je učiniti slijedeće:
1.1. Jedinica lokalne samouprave treba bez odlaganja od ovlaštenog geodetakoji ima odobrenje za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina iliod područnog ureda za katastar naručiti izradu geodetskog elaborata ili višenjih, na temelju kojeg će se u katastarskom operatu evidentirati stvarni načinuporabe katastarskih čestica ili njihovih dijelova na kojima su izgrađene neevidentirane ulice, nerazvrstane ceste, putovi, trgovi i druge prometne površine,bez provedbe parcelacije, tj. bez formiranja posebnih katastarskih čestica za ovepovršine.
Nakon pregleda i potvrđivanja ovoga geodetskog elaborata, jedinicalokalne samouprave treba područnom uredu za katastar, odnosno Gradskomuredu za katastar predati zahtjev za provođenje promjene načina uporabezemljišta i uz taj zahtjev priložiti predmetni elaborat;
1.2. Predmetni geodetski elaborat, osim za evidentiranje stvarnog načinauporabe zemljišta, jedinici lokalne samouprave treba poslužiti i kao izvorpodataka o zemljištu koje se koristi kao javna površina, a koje kao takvo nijeevidentirano u službenim registrima – katastru i zemljišnoj knjizi kao zasebnanekretnina (katastarska čestica);
1.3. Jedinica lokalne samouprave treba bez odlaganja obaviti analizuprostornih planova u dijelovima koji uređuju pitanje širina prometnih površina iuvjeta priključenja građevnih čestica na iste te ovisno o utvrđenom, prilikomdonošenja prvih izmjena i dopuna tih planove, donijeti izmjene i dopune istihkojima će se ovo pitanje urediti u skladu s pravilima struke primjereno konkretnimsituacijama. U tom smislu posebno je potrebno voditi računa o tome da širinaprometnih površina planiranih za proširenje bude u naravi fizički i u doglednomvremenu ostvariva i odgovarajuća postojećim i planiranim potrebama, te da seomogući gradnja određenih zgrada s priključenjem na postojeću prometnupovršinu prije planiranog proširenja te površine, kada za to postoje uvjeti,naravno uz „rezervaciju“ prostora za proširenje prometne površine.
2. U postupcima izdavanja akata kojima se provode prostorni planovi,dopušta građenje i „legaliziraju“ bespravne zgrade (lokacijskih dozvola, rješenja outvrđivanju građevne čestice, rješenja o uvjetima građenja, potvrda glavnogprojekata, građevinskih dozvola, rješenja o izvedenom stanju i potvrda izvedenogstanja) nadležna upravna tijela u svrhu utvrđivanja postojanja odgovarajućegpristupa građevne čestice na prometnu površinu te određivanje lokacijskih uvjetakoji su s njom povezani, mišljenja smo, trebaju obaviti očevid i koristiti:
2.1. izvod iz katastarskog plana priložen uz zahtjev, odnosno sadržan u dokumentu priloženom uz zahtjev, pri čemu je kao postojeće prometne površine potrebno uzimati:
- katastarske čestice koje su kao takve evidentirane u katastru i/ili
- dijelove drugih čestica na kojima je kao stvarni način uporabe u katastru evidentirana prometna površina, odnosno
2.2. odgovarajuću posebnu geodetsku podlogu u kojoj je ucrtana prometna površina koja postoji u naravi ako ta površina:
- nije evidentirana u katastru i/ili
- ako širina i druge značajke evidentirane prometne površine nisu sukladne stanju u naravi.
2.3. Utvrđivanje imovinsko-pravnog statusa prometne površine prilikom utvrđivanja postojanja odgovarajućeg pristupa građevne čestice na prometnu površinu u gore spomenutim postupcima, mišljenja smo, nije predmet tih postupaka te se isti ne utvrđuje već se kao prometna površina uzima ona koja se kao takva u naravi koristi i koja je evidentirana u katastru na jedan od navedenih načina, odnosno ucrtana u posebnu geodetsku podlogu. Naime, prema odredbi članka 2. stavka 1. točke 20. ZPUG-a prometna površina je površina javne namjene ili površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza, a kojom se osigurava pristup do građevnih čestica. Dakle, u predmetnom kontekstu prometna površina nužno ne mora biti površina javne namjene.
2.4. Također, obzirom na odredbe članka 125. stavka 3. i članka 126. stavka 2. ZPUG-a utvrđivanje postojanja odgovarajućeg pristupa građevne čestice na prometnu površinu u postupcima izdavanja lokacijskih dozvola i rješenja o uvjetima građenja za građenje zamjenskih građevina i rekonstrukciju postojećih građevina nije predmet tih postupaka pa se postojanje pristupa građevne česticena prometnu površinu u tim postupcima ne utvrđuje.
MINISTRICA
Marina Matulović Dropulić, dipl. ing. arh.