Da bi se razumjelo podrijetlo planiranja na prostorima Kostrene potrebno je vratiti se u prošlost. Do raspada Austro-Ugarske monarhije kostrensko je područje dijelilo zajedničku razvojnu politiku cijelog kvarnerskog prostora. Slijed događanja od 1919. godine, odnosno 1924. godine kada Rijeka postaje sastavni dio teritorija Italije dovodi do drugačijeg razvojnog promišljanja ovog dijela obale. Nastoji se stvoriti značajna protuteža riječkoj luci, a kako na "sušačkoj" strani nema povoljne lokacije za razvoj luke ondašnji planeri predvidjeli su za tu namjenu uvalu Martišćica. Usprkos činjenici da 1941. godina mijenja opet tijek povijesti, sjećanja na te planerske prijedloge iz tridesetih godina ostaju i dalje prisutna. Kao rezultat danas imamo na tom mjestu remontno brodogradilište sagrađeno tek šezdesetih godina.
Događaji novije povijesti od 1945. godine kada dolazi do pripajanja Istre s Rijekom ondašnjoj državnoj tvorevini, daju značajan naglasak razvitku riječke luke. Međutim ideje razvoja iz tridesetih godina još su uvijek žive. Prema "Idejnoj skici generalnog regulacijskog plana Rijeke i Sušaka" iz 1946. godine po prvi puta iza propasti Austro-Ugarske monarhije pokušava se definirati zajednička namjena površina tog dijela kvernerskog priobalja. U tom " regulacijskom planu " zanimljivo je što se događa s prostorom Kostrene.
Uvala Martinšćica predviđena je i dalje za luku i industriju kao i prostori ispod današnje "jadranske magistrale", dok se preostali dio namjenjuje radničkom stanovanju. To navodimo iz razloga što neke planerske ideje stvorene povijesnom genezom teško odumiru iako su razlozi nastanka zamisli odavno prestali postojati. Suvremena Rijeka vidjela je u prostorima Kostrene svoju šansu da se ostvari novi grad na moru. Bilo je to vrijeme "intenzivne" industrijalizacije grada i brzog naseljavanja potrebne radne snage. Uže metropolitansko područje Rijeke bilo je procjenjivano na oko 320.000 žitelja. Područje Kostrene trebalo je primiti prema prvoj zamisli 60.000 novih stanovnika ( Zajednički prostorni plan triju općina Crikvenice, Opatije i Rijeke iz 1982. godine ). U reviziji projekcija planova planirani broj stanovnika smanjuje se na 30.000 ( Urbanistički program Kostrene iz 1983. godine ). Na prostoru Kostrene uočavamo na djelu razne zamisli glede tih prostora, od koncentracije industrije pa do novog grada na moru.
Tijekom osamdesetih godina proces naseljavanja ovih prostora prestaje jer Rijeka nije više obećana zemlja s novim radnim mjestima i potražnjom za radnom snagom. Posljednja povijesna zbivanja, nastanak Republike Hrvatske, Domovinski rat sa svim posljedicama konačno dovodi ovo područje u realne okvire. Demografska slika Republike danas nije povoljna te prema tome suočeni smo s pitanjem kako osigurati normalnu reprodukciju stanovništva.
Nastanak Općine Kostrena donosi nove zamisli razvoja koje se dobro uklapaju u suvremene planerske zakonitosti ( izmjenjen položaj prema Rijeci, preferiranje održivog razvoja a ne razvoja pod svaku cijenu, izravna odgovornost jedinica lokalne samouprave u kreiranju vlastite sudbine, prihvaćanje spoznaje o nenadoknadivosti potrošenih i degradiranih površina kopna i mora itd ).
Iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske kao temeljnog prostornog dokumenta nove države čitamo:
" Strategijsko planiranje podrazumijeva usmjeravanje na prioritete i kvalitetu ostvarenja, na aktivnu komunikaciju između strateških ciljeva i pojedinačnih akcija, između svih zainteresiranih i onih što donose i provode odluke, na primjenu iskustava stečenih tijekom provedbe radi korigiranja polazišta planskog postupka ".
Prostor se u ovom dokumentu tretira kao konačan, zadan i ograničen ; prostor je neobnovljv, no djeljiv je između većeg broja korisnika.
Zakon o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98), o izradi prostornog plana uređenja područja općine ili grada kaže slijedeće :
Prostorni plan uređenja općine ili grada utvrđuje uvjete za uređenje općinskog i gradskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini, odnosno gradu.
Prostorni plan iz stavka 1. ovog članka sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanja prostora, te druge elemente od važnosti za područje općine, odnosno grada.
Prostornim planom iz stavka 1. ovog članka može se utvrditi obveza izrade detaljnih planova uređenja prostora za uža područja na teritoriju općine,odnosno grada.
Prostorni plan uređenja općine ili grada donosi općinsko, odnosno gradsko vijeće, po pribavljenoj suglasnosti županijskog ureda nadležnog za poslove prostornog uređenja o njegovoj usklađanosti sa prostornim planom županije.
Županijski ured suglasnost iz stavka 1. ovog članka izdaje po prethodno pribavljenom mišljenju županijskog zavoda za prostorno uređenje, koji je svoje mišljenje dužan dostaviti u roku od 30 dana. U slučaju da ne dostavi mišljenje u propisanom roku, smatrat će se da je mišljenje dano. Županijski ured dužan je dostaviti suglasnost u roku od 60 dana od dostave prijedloga prostornog plana i obrađenih primjedaba s javne rasprave. U slučaju da ne dostavi suglasnost u propisanom roku, smatrat će se da je suglasnost dana.
Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Kostrena za dvogodišnje razdoblje (1997.-1998. godine) u poglavlju II. PROGRAM IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA, odjeljku 2. Novi dokumenti navodi o izradi Prostornog plana uređenja Općine Kostrena slijedeće :
Temeljni prostorni dokument za postupanje u prostoru koji prioritetno treba izraditi svakako je Prostorni plan uređenja Općine Kostrena. Prostorni plan Općine Rijeka koji je na snazi do 1999. godine ( izmjenom Zakona o prostornom uređenju NN br. 68/98. ostaje na snazi do donošenja novih planova jedinica lokalne samouprave proizašlih iz nekadašnje Općine Rijeka, odnosno do kraja 2000. godine, op. ) nedostatan je za provođenje. Prostornim planom uređenja odrediti će se osnovna koncepcija razvoja cjelokupnog prostora općine kao jedinice lokalne samouprave, s detaljnom namjenom površina, planiranjem prometne i komunalne infrastrukture, s razvojnim polazištima za širenje naselja, društvene infrastrukture i gospodarskih djelatnosti, s odredbama za očuvanje i unapređenje prirodne i kulturne baštine, te s detaljnim mjerama za provođenje plana. Osnovni program plana i način donošenja određen je člancima 23. i 24. Zakona o prostornom uređenju, a sadržaj elaborata okvirno člankom 5. prijedloga Pravilnika o određivanju sadržaja, osnovnih prostornih pokazatelja i standarda prostornih planova, te mjerila kartografskih prikaza ( u međuvremenu Pravilnik je donesen i objavljen u NN br. 106/98, op. ).
Ostali postulati suvremenog planiranja temeljeni prvenstveno na održivom razvoju naći će svoje mjesto i u izradi ovog Prostornog plana.
Na temelju " Agende 21 " i drugih dokumenata usvojenih na Konferenciji UN o okolišu i razvoju, RIO de Janeiro 1992. godine, potiču se međunarodni i nacionalni programi za unapređenje okoliša koji daju potreban značaj zaštiti prostora i prostornom planiranju. Jedan od ciljeva je uspostavljanje održivog (s okolišem usuglašenog) prostornog planiranja, okolišu prilagođene infrastrukture, te razvijanje potrebnih stručnih službi i komunalnih usluga.
Glavna usmjerenja UNCED-a glede prostora mogu se dati u slijedećim stavovima :
- pravo na zdravo stanovanje ;
- urbana naselja trebaju zadržati svoju proizvodnost uz istovremeno poboljšanje kvalitete življenja ;
- treba poticati razvoj naselja srednje veličine ;
- veliki gradovi bi trebali razviti odgovarajuće programe svog održivog razvoja u čemu ima osobit značaj participacija lokalnih zajednica ;
- treba promovirati ekološki i kulturno osjetljiv razvoj turizma ;
- treba poticati i razvijati integralni pristup planiranju ;
- valja povećati učinkovitost korištenja energije ;
- prometni sustav treba usmjeriti prema korištenju ekoloških prihvatljivih sredstava ;
- treba poticati razvoj kulturne sigurnosti s obzirom na prirodne i tehnološke rizike ;
- odgovarajućim edukacijskim programima potrebno je unapređivanje pojedinaca i ustanova za djelovanje u pravcu održivog razvoja.
Usvojivši Program Habitata ( Habitat Agenda - Istambul 1996.godine ) zemlje učesnice obavezale su se na uspostavljanje održivih ljudskih naselja. To za Republiku Hrvatsku znači oslonac na vlastite resurse i mogućnosti ekosustava, te prilagođavanje planiranja postojećih i novih naselja datim uvjetima na terenu.
Globalni ciljevi planiranja svih naselja određeni su principima Agende 21 o kojima je bilo riječi, glavni razvojni ciljevi planiranja i uređivanja prostora jedinica lokalne samouprave - općina i gradova u Republici Hrvatskoj sadržani su u usmjerenjima iz Strategije prostornog uređenja države o jednoličnijem razvitku svih njenih dijelova, zakonski su uobličeni odredbama Zakona o prostornom uređenju, a za samu općinu Kostrena navedeni su usvojenim Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru općine, kojim se konačno stavlja naglasak na vlastito promišljanje razvoja i gospodarenje vlastitim prostorom kao najvažnijim resursom lokalne zajednice.
Suvremeno planiranje počiva na pomirbi naselja, njihovih stanovnika i ostalih korisnika u prostoru s okolišem i datim mogućnostima prostora. Opredijelivši se za takve ciljeve planiranja i koristeći tomu podređene planerske postupke možemo postići vlastitu zaštitu od neprimjerenog planiranja i njegovih posljedica koje su stalni i vidljivi pratitelj čovječanstva.
Općina Kostrena, novoformirana jedinica lokalne samouprave, među prioritetne zadatke postavila je izradu i donošenje prostornog plana uređenja svog područja. Pred prostorne planere postavljen je delikatan zadatak imajući u vidu brojne planerske promašaje iz prošlih vremena i činjenicu da za promišljanje nove Kostrene kao jedinstvenog naselja sa atributima grada na moru, sa visokim standardima stanovanja, prometne i ostale infrastrukturne opremljenosti i ekoloških normativa zdravog življenja nema dovoljnog broja stanovnika. No, bez obzira na to u Prostorni plan uređenja područja općine Kostrena treba ugraditi smjernice strategijskog opredjeljenja razvoja Republike Hrvatske, osnovne postavke razvoja cjelokupnog županijskog prostora, a naročito one koje se odnose na priobalne gradove i općine, dane u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, te primjeniti sve postulate suvremenog planiranja vezane na održivi ( s okolišem usuglašeni ) razvoj, unapređenje i zaštitu okoliša, pravo stanovnika na zdravo stanovanje, podizanje infrastrukturne opremljenosti koje bazira na povećanju učinkovitosti korištenja energije i ekološki prihvatljivim energentima, promociju razvoja turizma, sportova na moru i rekreacije, kulturnih i zabavnih manifestacija i dr. Postojeću zatečenu industriju treba ograničiti u prostornom razvoju i natjerati na ugradnju potrebne opreme za smanjenje štetnih emisija, te uspostaviti instituciju stalnog monitoringa.