Gradovi i općine tzv. riječkog prstena, njih ukupno osam, u godinu koja je tek počela ušli su, s obzirom na svjetsku krizu i već poznato stezanje remena, s nešto manje ambicioznim planovima, te s proračunima koji su uglavnom na razini prošlogodišnjih. No, odmah na početku treba izdvojiti Grad Bakar, gdje straha od krize nema, i gdje je gradska vlast predvođena HDZ-ovcem Tomislavom Klarićem donijela ambiciozne planove. U usporedbi s prošlogodišnjim proračunom koji je iznosio oko 66 milijuna kuna, Bakrani će u ovoj godini raspolagati s čak 48 posto više sredstava, a s obzirom da već postoje najave o dodatnim ulaganjima od strane države, bakarski proračun bit će još deblji.
U prošloj godini u Bakru je izgrađena nova sportska dvorana vrijedna oko 15 milijuna kuna, koja bi ovih dana trebala biti i službeno otvorena, a počela je i izgradnja novog dječjeg vrtića u Hreljinu koji bi trebao biti gotov za novu školsku godinu. U novi vrtić bit će uloženo također oko 15 milijuna kuna. U ovoj godini Bakrani će nastaviti sa sređivanjem katastra, izradom urbanističkih planova, kao i projektne dokumentacije za infrastrukturu poslovnih zona Lunga i Glavičina na Hreljinu.
Što se tiče općine Kostrena, njen je ovogodišnji proračun za oko 4 milijuna kuna manji od prošlogodišnjeg, a nekih većih projekata čini se bit će tek nakon predstojećih lokalnih izbora. Naime, u Kostreni su već nekoliko godina najbitniji projekti izgradnja kanalizacije u Žuknici, te nastavak kanalizacije Vrh Martinšćica i u Šodićima. U prošloj godini dovršili su izgradnju nove mrtvačnice na groblju Sv. Lucija, a ove godine planiraju proširiti dječji vrtić. Treba napomenuti i kako proračun Kostrenjani pune uglavnom komunalnom naknadom u visini od 21,5 milijuna kuna, gdje najveće učešće imaju prihodi od Ine čiji je planiran iznos 18,1 milijun kuna, te prodajom općinskog zemljišta i to po sramotno niskoj cijeni od 50 eura za kvadrat iznimno atraktivnog terena sveukupne površine gotovo 14 tisuća četvornih metara koji se nalazi iznad uvale Svežanj u sportsko-rekreacijskoj zoni R1.
Viškovo započelo skromno
Općina Viškovo i u ovu je godinu ušla poprilično skromno, s proračunom od tek 56 milijuna kuna. No, s obzirom da je u prvih deset mjeseci prošle godine neutrošeno ostalo 29,5 milijuna kuna, treba očekivati da će već na prvom rebalansu novog proračuna doći do značajnijeg priljeva novca u općinsku kasu. Tako je i u prošloj godini proračun Viškova nakon trećeg rebalansa proračuna dostigao iznos od 85 milijuna kuna.
Novi projekti u ovoj godini su cesta Mavri – Pogled i GIS četvrte faze. Također, nastavit će se radovi započeti na izgradnji dječjeg vrtića, mjesnom groblju Viškovo, cesti Mladenići – Saršoni, Cesti 2, te cesti Vozišće – Gornji Sroki – Mavri. U planu je i izrada UPU-a naselja Viškovo, radne zone Marinići i Marišćina. Pod kapitalne objekte od interesa za Općinu Viškovo su ulaganja u boćalište Marčelji, NK »Halubjan«, Dom Marinići, Zdravstvenu stanicu, novi dječji vrtić, boćalište Marinići i Kastavsku konobu »Ronjgi«. Od tog iznosa čak 18 milijuna kuna namijenjeno je za društvene sadržaje na Milihovu, vrtić i idejno rješenje za zgradu Općine, dok je 593 tisuće kuna raspodijeljeno na spomenute projekte. Ipak, najveći viškovski projekt u svakom je slučaju izgradnja novog dječjeg vrtića na Milihovu.
Što se tiče Kastavaca, oni će u ovoj godini raspolagati s 52,9 milijuna kuna, što u odnosu na proračun za prošlu godinu predstavlja povećanje oko 11,52 posto. U ova sredstva ukalkulirano je i planirano zaduženje od 10 milijuna kuna potrebnih za izgradnju školske sportske dvorane. Za razliku od prošlih godina, u novom proračunu su uvelike povećana sredstva za financiranje društevnih djelatnosti te iznose oko 23 milijuna kuna, što čini 43 posto proračuna. Od tog iznosa oko 17 milijuna kuna namijenjeno je za izgradnju školske sportske dvorane što je ujedno i najveći projekt Grada Kastva o kojem se priča već nekoliko godina, a koji je tek nedavno krenuo u realizaciju.
Za komunalnu djelatnost namijenjeno je 35 posto proračuna, a najveći dio ide na izgradnju i uređenje cesta, dok je za izgradnju javnih površina osigurano oko 2,8 milijuna kuna i to za dovršetak parkirališta kod dječjeg vrtića, uređenje trga Lokvina te uređenje novog dječjeg igrališta, pješačkih staza i nogostupa.
U Čavlima 10 milijuna kuna manje
Svoj proračun krizi je prilagodila i Općina Čavle koja će u ovoj godini raspolagati sa 46,8 milijuna kuna, što je za oko 10 milijuna kuna manje od prošlogodišnjeg proračuna. Uglavnom, najveći projekt Općine Čavle je izgradnja nove dvorane u Mavrincima vrijedne oko 40 milijuna kuna. Riješen je i dio papirologije potrebne za stavljanje u funkciju poslovnih zona, a u tijeku je i izrada urbanističkih planova uređenja sportskih centara na Automotodromu Grobnik i na Platku. U pripremi je i projekt za izgradnju novog dječjeg vrtića.
Općina Jelenje u ovoj će godini raspolagati sa 22,1 milijuna kuna, što je za 2,7 milijuna kuna više u odnosu na prošlogodišnji proračun. Među osnovnim su aktivnostima planiranima ovim proračunom ulaganja u djecu i obrazovanje, završetak dogradnje ambulante te ishodovanje lokacijske dozvole kako bi se dobili dodatni prostori za specijalističke ambulante i novi prostor za ljekarnu, a nastavlja se i rekonstrukcija planinarskog doma »Hahlić«, dogradnja vrtića i uređenje čitaonice Dražice. Planiran je i dovršetak izrade planske dokumentacije za UPU Dražica, Podhuma i rekreacijske zone Linčetovo. Također je planirana i izgradnja dvaju novih dječjih igrališta, na Lubarskoj je predviđeno proširenje ceste sa izgradnjom autobusne čekaonice i nogostupa, a u Podhumu se planira uređenje šterne u njenom izvornom obliku.
U Kraljevici manje za kapitalne projekte
Kraljevičani su u novu godinu ušli s proračunom u iznosu većem od 20 milijuna kuna, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje od oko devet posto. U programu gradnje i održavanja objekata komunalne infrastrukture za što je planirano osam milijuna kuna, najveća stavka spada na pojačano održavanje nerazvrstanih cesta. Dok je lani na kapitalne projekte Grad utrošio oko osam milijuna kuna, ove će godine samo 1,4 milijuna kuna. Unatoč tome, posebno »strši« uređenje Trga sv. Nikole (500.000 kuna), za Dječji vrtić »Orepčići« namijenjeno je 200.000 kuna za plinsko grijanje i opremu HACCP, a upola manje projektu Jedriličarskog doma i obnovi tunera. Valja izdvojiti i program prostornog planiranja i pripreme zemljišta koji će Grad koštati 1,8 milijuna kuna, od čega se ističu UPU Bobuši (300.000 kuna) i DPU Vrtača (255.000 kuna). Za razliku od prethodnih godina, ove godine Grad Kraljevica za županijski projekt »Putevima Frankopana« neće izdvojiti niti lipe.
Za kapitalne projekte općina Klana je osigurala je čak šest milijuna kuna, od čega je 4,5 milijuna kuna namijenjeno je za sufinanciranje izgradnje plinovoda, dok je 1,5 milijuna kuna osigurano za sređivanje katastra. Za razliku od prošle godine, proračun je ipak veći za nekih milijun kuna. Tijekom prošle godine u Klani su uređene prostorije za otvaranje turističke zajednice i info centra, a radilo se i na izgradnji vodovoda po klanjskim naseljima te na uređenju društvenih domova. Treba istaknuti i kako je Lisac konačno dobio društveni dom te novouređeno igralište.
Klana najsiromašnija
Općina Klana i dalje ostaje najsiromašnija jedinica lokalne samouprave u tzv. riječkom prstenu, a ove će godine raspolagati s 19,6 milijuna kuna.
Bakar najbogatiji
Grad Bakar za ovu godinu donio je izuzetno ambiciozan proračun težak čak 98,8 milijuna kuna, što drugim riječima ovu jedinicu lokalne samouprave čini daleko najbogatijom u tzv. riječkom prstenu.
Kostrena izgubila primat
S druge strane, općina Kostrena, koja je dugi niz godina bila najbogatija općina u riječkom prstenu, u ovoj će godini raspolagati sa 61,2 milijuna kuna, što je ipak nešto manje u odosu na proteklu godinu u koju su ušli sa 65,2 milijuna kuna.